Doc. dr. 
sc. Ivana Prkačin (rođ. Ljubičić), dr. med. je rođena u Splitu 24. lipnja 1984. godine. U istom gradu je završila osnovnu školu i I. jezičnu gimnaziju. Godine 2003. je upisala Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirala 2009. godine. Potom 2010. godine odrađuje obavezni pripravnički staž doktora medicine pri DZ Splitsko-Dalmatinske županije te iste godine polaže i stručni ispit pred ispitnom komisijom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.
U veljači 2011. godine započinje specijalizantski staž na području dermatologije i venerologije pri Klinici za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra „Sestre milosrdnice“. Tijekom trajanja istog u akademskoj godini 2012./2013. godine je odslušala Stručni poslijediplomski studij iz dermatovenerologije. Iste akademske godine upisuje poslijediplomski doktorski studij «Biomedicina i zdravstvo» pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Specijalistički ispit na području dermatologije i venerologije polaže 12.03.2015. godine. Nakon završenog specijalističkog studija se zapošljava pri matičnoj instituciji te je od tada zaposlena kao specijalist dermatologije i venerologije u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice.
Dana 17. lipnja 2019. obranila je na Medicinskom fakultetu Sveučilište u Zagrebu, doktorsku disertaciju pod naslovom: «Pojavnost mutacije gena BRAF u displastičnom nevusu i melanomu in situ» pod stručnim vodstvom mentora akademkinje Mirna Šitum te komentora docenta Ivana Šamiju. Područje znanstvenog i stručnog interesa joj je dermatološka onkologija i medicinska kozmetologija.
Dne. 23.10.2019. Matični odbor prihvatio je prijedlog Fakultetskog vijeća Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te na 17. sjednici održanoj 23. listopada 2019. godine izbrao pristupnicu u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika.
Do sada je kao autor i koautor objavila 20 znanstveno-istraživačkih članaka u znanstvenim časopisima te oko tridesetak kongresnih priopćenja u knjigama sažetaka. U Školi za medicinske sestre Mlinarska održavala je nastavni plan iz dermatovenerologije te sudjelovala u organizaciji kongresa i simpozija Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice. Pohađala je brojne tečajeve edukacije dermatovenerologije u organizaciji Europske Akademije dermatovenerologa (EADV) te je dobitnica stipendije za specijalizante dermatovenerologije EADV-a.
Aktivno se služi engleskim i talijanskim jezikom. Udana je te je majka dvoje djece.
Članica je Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog katoličkog liječničkog društva te Europske Akademije dermatologije i venerologije (EADV). Sudjeluje kao istraživač u sklopu međunarodnog projekta «Euromelanoma day organization » u Hrvatskoj, te pri projektu Vitiligo Research Foundation- vitiligo Biobank pod mentorstvom akademkinje Mirne Šitum.
II. ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST PRISTUPNIKA
KVALIFIKACIJSKI RADOVI
Podaci o magistarskom odnosno doktorskom radu
Doktorska disertacija pod naslovom „Pojavnost mutacije gena BRAF u displastičnom nevusu i melanomu in situ“ , Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, obranjena 17.06.2019. godine.
Istraživanje je provedeno u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice, mentor akademkinja Mirna Šitumte komentor doc.dr.sc. Ivan Šamija. Ciljevi istraživanja bili su odrediti i međusobno usporediti učestalost mutacija gena BRAF u displastičnim nevusima i melanomima in situ te odrediti postoji li povezanost između prisutnosti mutacija gena BRAF i različitih anamnestičkih, kliničkih i patohistoloških varijabli.
Ispitivanje je provedeno u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice, Klinici za onkologiju i nuklearnu medicinu te Kliničkom zavodu za patologiju i citologiju „Ljudevit Jurak“, čije Etičko povjerenstvo je odobrilo provođenje studije. U istraživanju je sudjelovalo 182 ispitanika, pacijenata s displastičnim nevusima i melanomom in situ koji su dijagnosticirani i liječenu u Ambulanti za dermatološku onkologiju Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a „Sestre milosrdnice“. Hipoteza samog istraživanja je bila da razlika u prevalenciji mutacija u genu BRAF između displastičnog nevusa i melanoma in situ nije statistički značajna. Ciljevi istraživanja bili su odrediti i međusobno usporediti učestalost mutacija gena BRAF u displastičnim nevusima i melanomima in situ te odrediti postoji li povezanost između prisutnosti mutacija gena BRAF i različitih anamnestičkih, kliničkih i patohistoloških varijabli. Podatci o BRAF mutacijama (V600E i V600K) uspoređeni su s anamnestičkim, kliničkim i patohistološkim podacima. Nije nađena statistički značajna razlika u prisutnosti BRAF mutacije između bolesnika s displastičnim nevusima i onih s melanomom in situ. U bolesnika s displastičnim nevusima značajno češća je bila V600E mutacija, dok je kod bolesnika s melanomom in situ češća bila V600K mutacija. Nađena je statistički značajna povezanost prisutnosti BRAF mutacija sa lokalizacijom tumora i dobi bolesnika. Bolesnici s mutacijom su bili mlađi od bolesnika bez mutacije.
Rezultati ovog istraživanja govore u prilog uloge BRAF mutacije u displastičnom nevusu kao važnog, ali samog po sebi nedovoljnog onkogenog pokretača u nastanku melanoma. U tom smislu ovo istraživanje predstavlja doprinos boljem razumijevanju etiopatogeneze melanoma i uloge displastičnih nevusa kao mogućih prekursorskih lezija.
Znanstveni doprinos: Doprinos ovog istraživanja je i u analizi i objašnjenju učestalosti različitih vrsta BRAF mutacija kod displastičnih nevusa i melanoma in situ. Gen BRAF je mutiran u više od 50% slučajeva melanoma, a među mutacijama su najčešće V600E (u 73 do 91% slučajeva) i V600K (7 do 20%). Definiranje podvrsta BRAF mutacije ima važno epidemiološko značenje.Osim u razumijevanju etiopatogeneze melanoma, rezultati ovih istraživanja imaju i moguću primjenu u liječenju melanoma. Selektivni BRAF inhibitori (vemurafenib, dabrafenib) i MEK inhibitori (trametinib, kobimetinib) su danas standard u liječenju metastatskog melanoma. U kontekstu ove terapije, određivanje BRAF mutacija je nužan korak kojeg treba napraviti prije donošenja odluka o liječenju bolesnika. Međutim, još postoje nepoznanice vezane uz terapijski odgovor i rezistenciju na ove lijekove. Rezultati ovog istraživanja, posebno u smislu određivanju povezanosti između V600 mutacija BRAF gena i različitih anamnestičkih, kliničkih i patohistoloških varijabli mogu imati primjenu u osmišljavanju novih istraživanja s ciljem boljeg odabira bolesnika za liječenje BRAF i MEK inhibitorima.
Objavljeni ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI
Radovi objavljeni u časopisima koji se indeksiraju u Current Contentsu
Živković MV, Dediol I, Ljubičić I, Šitum M. Sun behaviour patterns and perception of illness among melanoma patients. Journal Of The European Academy Of Dermatology And Venereology. 2012;26(6):724-729.
U ovom radu opisuju se percepcija bolesnika s melanomom o njihovoj bolesti i njihovim ponašanjima i navikama na suncu. Ukupno je u istraživanju sudjelovalo 240 ispitanika, od toga 120 bolesnika s melanomom i 120 ispitanika u kontrolnoj skupini. Korišteni su instrumenti za procjenu ponašanja i navika na suncu i Upitnik percepcije bolesti. Dobiveni rezultati su pokazali negativna ponašanja na suncu među bolesnicima s melanomom. Njih 57% nije izbjegavalo solarije, a samo 27% je bilo izloženo suncu za vrijeme plivanja tijekom ljeta. Također rezultati ukazuju na nedovoljnu dugu upotrebu kreme za zaštitu od sunca i upotrebu adekvatno visokog zaštitnog faktora za vrijeme izlaganja suncu. Nadalje, bolesnici s melanomom imaju percepiju melanoma kao lako izlječivog, da se bolest može kontrolirati i ima osrednje posljedice na zdravlje.
Znanstveni doprinos. Rad se svrstava u kategoriju izvornog znanstvenog rada.
Osobni doprinos: Pristupnica je u ovom izvornom znanstvenom radu sudjelovala kao koautor, prikupljala je podatke o ispitanicima, sudjelovala u analizi rezultata i prikupljanju literature za raspravu.
IF= 2,694
(Kvartila prema WoSCC: Q1; Predmetna kategorija: MEDICINE; Broj citata prema WoSCC: 24)
Bulat V, Šitum M, Dediol I, Ljubičić I, Brodić L. The Mechanisms of Action of Phototherapy in the Treatment of the most Common Dermatoses. Col Antropol. 2011;35(2):147-151.
U ovom preglednom radu prikazani su mehanizmi fototerapije na molekularnoj i staničnoj razini kod liječenja brojnih bolesti kože. Opisani su učinci UVB zraka i terapijski spektar koji se koristi u liječenju. Također obrazložen je učinak UVA zraka, koje se koriste uz fotoosjetljive supstance tzv psolarene, a mogu se primjeniti oralno (oralna PUVA), aplicirati na kožu (PUVA cream) ili staviti u kupku (PUVA bath). Takav način liječenja zove se fotokemoterapija. Učinak na brojne bolesti kože je imunosupresivan, uz redukciju Langerhans-ovih stanica, T-limfocita u dermisu i mastocita što ima povoljni terapijski učinak na crvenilo i svrbež brojnih kroničnih bolesti na koži.
Znanstveni doprinos. Rad se svrstava u kategoriju izvornog znanstvenog rada/pregledni rad.
Osobni doprinos: Pristupnica je u ovom izvornom znanstvenom radu sudjelovala kao koautor, prikupljala je podatke o ispitanicima, sudjelovala u analizi rezultata i prikupljanju literature za raspravu.
IF= 0,614
(Kvartila prema WoSCC: Q3; Predmetna kategorija: MEDICINE; Broj citata prema WoSCC: 67)
Šitum M, Kolić M, Bolanca Z, Ljubičić I, Misanović B. Melasma – updated treatments. Col Antropol. 2011;35(2):315-318.
Melazma je uobičajeni, stečeni poremećaj kože lica, koji uglavnom uključuje područja izložena suncu poput obraza, čela i gornje usne. Melasma se javlja kod oba spola, iako su gotovo 90 posto oboljelih žene. Češća je kod osoba s tamnijim tipovima kože (Fitzpatrickkovi tipovi kože IV do VI), osobito Hispanci / Latinoamerikanci, Azijci i Afroamerikanci. Nastanak melazme je u pubertetu ili kasnije, s izuzetkom tamnijih tipova kože, koji imaju tendenciju razvoja ovog problema u prvom desetljeću života. Etiologija još uvijek nije poznata, mada postoji niz pokretačkih čimbenika povezanih s nastankom melazme. Najvažniji su izlaganje suncu i genetski čimbenici obaju spolova, dok hormonska aktivnost ima važniju ulogu kod žena. Osim toga, stres i neki kozmetički proizvodi i lijekovi koji sadrže fototoksična sredstva mogu uzrokovati pojavu ovog stanja. Melazmu treba liječiti uglavnom monoterapijom ili kombinacijom terapije fiksne trostruke ili dvostruke kombinacije koje sadrže hidrokinon, tretinoin, kortikosteroide ili azelainsku kiselinu. Modificirana Kligmanova formula je također vrlo učinkovita. Gore navedeni režimi terapije u kombinaciji sa UVA i UVB blokadom kreme za sunčanje većinom su učinkovite u epidermalnoj melazmi. Prekid uporabe kontracepcijskih tableta, mirisnih kozmetičkih
proizvoda i fototoksični lijekova zajedno s UV zaštitom, također pomažu u uklanjanju melazme. Čini se da su alternativni tretmani koji uključuju kemijske pilinge i glikolnu kiselinu najbolji rezultat kao tretman druge linije nakon izbjeljivanja kreme. Laserski tretmani pokazuju ograničenu učinkovitost i rijetko ih se trebakoristiti. Kombiniranje aktualnog sredstva poput hidrokinona, tretinoina i kortikosteroida, uz izbjegavanje sunca, redovita upotreba krema za sunčanje tijekom cijele godine i edukacija pacijenata najbolji su tretman u ovom teškom stanju.
Znanstveni doprinos. Rad se svrstava u kategoriju izvornog znanstvenog rada.
Osobni doprinos: Pristupnica je u ovom izvornom znanstvenom radu sudjelovala kao koautor, prikupljala je podatke o ispitanicima, sudjelovala u analizi rezultata i prikupljanju literature za raspravu.
IF= 0,614
(Kvartila prema WoSCC: Q3; Predmetna kategorija: MEDICINE; Broj citata prema WoSCC: 17)
Madiraca D, Šitum M, Prkačin I, Bulić SO. Treatment Options for Perdiatric Psoriasis. Acta Dermatovener Cr. 2016;24(3):175-180.
Psorijaza je multifaktorna upalna papuloskamozna bolest koja zahvaća 0,5% do 2% pedijatrijske populacije. Dječja psorijaza, slična psorijazi odraslih, značajno smanjuje kvalitetu života pacijenata, često zahtijeva individualizirani pristup liječenju za svakog pacijenta. Kombinacija i rotacijska terapija pomažu u smanjenju toksičnosti i maksimalnoj učinkovitosti. Pacijenti s blagom i ograničenom ozbiljnošću bolesti dobro reagiraju na lokalno liječenje steroidima ili analogima vitamina D, za razliku od umjerene i teške psorijaze kod koje se rijetko postiže dovoljna remisija. Stoga su sljedeća linija liječenja fototerapija, sistemski imunomodulatori ili biološki agensi. Ograničeni su podaci o uporabi i dugoročnoj sigurnosti bioloških lijekova u pedijatrijskoj populaciji. Biološka sredstva moraju davati iskusni dermatolozi, samo u bolesnika s umjerenom do teškom psorijazom plaka koji su netolerantni ili otporni na druge lijekove ili fototerapiju koji mijenjaju sistemsku konvencionalnu bolest, ili ako su ti tretmani kontraindicirani.
Znanstveni doprinos. Rad se svrstava u kategoriju izvornog znanstvenog rada.
Osobni doprinos: Pristupnica je u ovom izvornom znanstvenom radu sudjelovala kao koautor, prikupljala je podatke o ispitanicima, sudjelovala u analizi rezultata i prikupljanju literature za raspravu.
IF= 0,725
(Kvartila prema WoSCC: Q3; Predmetna kategorija: MEDICINE; Broj citata prema WoSCC: 0)
Poduje, Sanja; Marić Brozić, Jasmina; Prkačin, Ivana; Delaš Aždajić, Marija; Goren, Andy
Vemurafenib and cobimetinib ‐ induced toxic epidermal necrolysis in a patient with metastatic melanoma // Dermatologic Therapy,
Radovi objavljeni u časopisima koji su zastupljeni u bazama podataka Medline, Scopus, PsycInfo ili u drugim odgovarajućim međunardnim indeksnim publikacijama
Koautor:
Bulat V, Borovečki I, Šitum M, Dediol I, Pavić I, Ljubičić I. Clinical presentation of a patient with palmoplantar pustular psoriasis; a case report. Acta Clinica Croat 2011;49(2):184-185.
Bulat V, Šitum M, Ljubičić I, Madiraca D. Rane i genitalnoj i oralnoj regiji; Acta Med Croatica, 66 (Supl. 1) (2012) 109-117.
Sažeci kongresnih priopćenja
Madiraca D, Vurnek Živković M, Ljubičić I, Šitum M. Strong psychological reaction to vitiligo–case report. III. hrvatski Kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem. Split, 04-07.10.2012. Knjiga sažetaka O-22 42-3.
Ljubičić I, Dediol I, Vurnek Živković M, Madiraca D, Šitum M. Perception of illness and psychological status in patients with vitiligo. 9th EADV Spring Symposium Verona, Italy 6-10 June 2012. Abstract Book P591.
Vurnek Živović M, Dediol I, Ljubičić I, Madiraca D, Šitum M. Predictors of quality of life in patients with melanoma. 9th EADV Spring Symposium Verona, Italy 6-10 June 2012. Abstract Book P604.
Bulat V, Šitum M, Vurnek Živković M, Dediol I, Ljubičić I, Madiraca D. Quality of life in patient with vitiligo. 3. hrvatski Kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem. Split, 04- 07.10.2012. Knjiga sažetaka O-7 32.
Ljubičić I, Vurnek Živković M, Madiraca D, Ćubrilović Ž, Šitum M. Patient satisfaction at the department of dermatovenerology. Split, 04-07.10.2012. Knjiga sažetaka O-28 46.
Vurnek Živković M, Ljubičić I, Madiraca D, Šitum M. Behavioural techniques in dermatology. 3. hrvatski Kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem. Split, 04-07.10.2012. Knjiga sažetaka O-49 59
Šitum M, Ljubičić I, Dediol I, Madiraca D. Patient with more than 30 primary malignant melanomas. 6th International Congress of Croatian society „Albert Einstein”. Abstract Book.
Bulat V, Madiraca D, Kovačević M, Ljubičić I, Šitum M. Follicular lymphoma with skin metastasis – a case report, 12th EADV Spring Symposium – Valencia, Spain. (ab IDVAL15-0751)
Šitum M, Dediol I, Čavka V, Crnarić I, Madiraca D, Ljubičić I. Psychological burden of STDs. 12th EADV Spring Symposium – Valencia, Spain. – u uredništvu (abstract ID number is: VAL15-0738).
Aktivno sudjelovanje na međunarodnim simpozijima i kongresima
Bulat V, Dediol I, Ljubičić I, Bradić L, Kotrulja L. The Mechanism of Action of Phototherapy in the Treatment of the Most Common Dermatoses». 4th International Congress of Croatian Association for Protection of non Ionizing Radiation, Rab, May 26- 28th, 2011, Abstract book.
Bulat V, Borovečki I, Šitum M, Dediol I, Pavić I, Ljubičić I. Clinical presentation of a patient with palmoplantar pustular psoriasis; a case report. 22nd Ljudevit Jurak International Symposium on Comparative Pathology, Zagreb, June 3-4th, 2011, Abstract book.
Ljubičić I, Dediol I, Vurnek Živković M, Madirazza D, Šitum M. Perception of illnes and psychological status in patients with vitiligo. 9th EADV spring symposium, Verona, Italy, June 6-10, 2012, Abstract book, P591.
Vurnek Živković M, Dediol I, Ljubičić I, Madirazza D, Šitum M. Predictors of quality of life in patients with melanoma. 9th EADV spring symposium, Verona, Italy, June 6-10, 2012, Abstract book, P604.
Bulat V, Šitum M, Vurnek Živković M, Dediol I, Ljubičić I, Madiraca D. Quality of life in patients with vitiligo. hrvatski kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem, Split, 4-7 listopada, 2012, Abstract book.
Madiraca D, Vurnek Živković M, Ljubičić I, Šitum M. Strong psychological reaction to vitiligo- case report. 3. hrvatski kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem, Split, 4-7 listopada, 2012, Abstract book.
Ljubičić I, Vurnek Živković M, Madiraca D, Čubrilović Ž, Šitum M. Patient satisfaction at the Depatment of dermatovenerology. 3. hrvatski kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem, Split, 4-7 listopada, 2012, Abstract book.
Spoljar M, Ljubičić I, Brtan R. Quality of life in patients with venous ulcer. 3. hrvatski kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem, Split, 4-7 listopada, 2012, Abstract book.
Vurnek Živković M, Ljubičić I, Madiraca D, Šitum M. Behavioural techniques in dermatology. 3. hrvatski kongres psihodermatologije s međunarodnim sudjelovanjem, Split, 4-7 listopada, 2012, Abstract book.
Čavka V, Ljubičić I, Madiraca D, Šitum M. P2- Detection of mucosal Human papillomavirus types in extra-genital Bowens disease VI. Master Class on Vitiligo and Pigmentary Disorders, Split 30. travnja- 3. svibnja, 2015.
Prkačin I, Vrančić D, Šitum M, Dediol I. Eritrodermija- izazov za postavljanje dijagnoze. Poučna iskustva i znanstveni izazovi u dermatološkoj praksi- odabrani slučajevi na XV. Znanstvenom dermatovenerološkom simpoziju, 7.12.2018. Abstract book.
Prkačin I., Ilić I., Poduje S., Šitum M., Rano otkivanje melanoma- najznačajniji čimbenik prevencije. Predavanje.
Broj citata (Web of Science)
prema provjeri od 2.1.2019. NSB dr.sc. Ivana Prkačin ima ukupno WoSCC 53 citata,
h-indeks 3.
Poglavlja u knjizi
Prkačin I, Vrančić D, Šitum M, Dediol I.
Eritrodermija- izazov za postavljanje dijagnoze// Poučna iskustva i znanstveni izazovi u dermatološkoj praksi- odabrani slučajevi / Šitum, Mirna (ur.).
Zagreb: Areagrafika, 2018. Str. 80-85.
Čavka V, Prkačin I, Šitum M.
Stupnjevanje melanoma // Melanom / Šitum, Mirna (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetonosti, Medicinska naklada, 2016. Str. 164-67.
Prkačin I., Ilić I., Poduje S., Šitum M.
Dermatološka onkologija od ordinacije obiteljske medicine do dermatovenerološke klinike// Šitum, Mirna (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetonosti, Medicinska naklada, 2019.
ZNANSTVENI I STRUČNI PROJEKTI
U svojstvu istraživača sudjeluje je u međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu „Euromelanoma day organization“ u Hrvatskoj
U svojstvu istraživača sudjeluje u projektu „Vitiligo Research Foundation- vitiligo Biobank“ pod mentorstvom akademkinje Šitum.
ORGANIZACIJA ZNANSTVENIH I STRUČNIH SKUPOVA
Aktivno sudjelovanje u organizaciji i radu kongresa i simpozija Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice.
ČLANSTVO I FUNKCIJA U ZNANSTVENIM I STRUČNIM DRUŠTVIMA
Hrvatsko katoličko liječničko društvo- član
Europska akademija za dermatologiju i venerologiju – član
Hrvatski liječnički zbor – član
Hrvatska liječnička komora – član
Znanstveni suradnik u znanst. području biomedicina i zdravstvo- polje kliničke med. znanosti
